Mnogi stanovnici sjećaju se koliko je riječna kornjača, Mauremys rivulata, bila čest i rado viđen gost na njihovim poljima, vrtovima i okućnicama. Danas više nije uobičajen prizor, a procjene iz 2019. govore da je u Hrvatskoj ostalo otprilike 450 jedinki riječne kornjače. Najviše je ima upravo u Konavoskom polju, zatim u tri lokve na području Majkova te svega nekoliko jedinki u Stonskom polju. Istraživanje ove vrste u Hrvatskoj započelo je još sedamdesetih godina, a kroz brojne projekte i suradnje prikupljeni su podaci o rasprostranjenosti i brojnosti riječne kornjače, upoznala se biologija ove vrste i bilježilo se što prijeti njenom opstanku. Osim toga, razvijena je uspješna suradnja sa školama, javnim ustanovama, lokalnim udrugama i vlasnicima parcela u Dubrovačko-neretvanskoj županiji. Mještani, uzgajivači hrane, vrtlari, lovci i ostali mladi i stariji prirodoljupci koji svakodnevno žive s riječnom kornjačom najveći su saveznici za njeno očuvanje.
U listopadu 2022. započeo je projekt skraćenog naziva LIFE for Mauremys koji će trajati sve do rujna 2026. godine. Hrvatski javni sektor i Europska unija investiraju financije za očuvanje i demonstraciju ove vrste kao slatkovodnog bisera u bogatoj kruni ekoloških vrijednosti prekrasne prirode Dubrovačko-neretvanske županije. Projektne aktivnosti odvijat će se na svim lokacijama u Hrvatskoj na kojima se riječna kornjača štiti unutar europske ekološke mreže i hrvatskih rezervata prirode.
Projekt je financiran iz Programa LIFE Europske unije, Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost i Ureda za udruge, a vodi ga Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu s partnerima Javnom ustanovom za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske županije, Ustanovom Zoološki vrt grada Zagreba, Udrugom Hyla i Hrvatskim vodama. Partneri projekta ističu važnost suživota riječne kornjače s mještanima i vlasnicima livada, vrtova, voćnjaka i vinograda unutar ekološke mreže Natura 2000 i učenja nekih novih metoda kako bi riječnu kornjaču očuvali budućim naraštajima.
Partneri projekta LIFE for Mauremys izložili su tri glavna cilja: obnoviti i poboljšati lokve, suhozide, kanale i gnjezdilišta i ublažiti prijetnje od stranih i invazivnih biljnih i životinjskih vrsta za hrvatsku populaciju riječne kornjače; obnoviti populaciju riječne kornjače u Stonu potpomognutim uzgojem i pokazati svima da očuvanjem riječne kornjače čuvamo od nestanka sav biljni i životinjski živi svijet mediteranskih lokvi, a i same lokve kao kulturno nasljeđe.
Što Konavljani mogu očekivati od projekta LIFE for Mauremys?
Obnova degradiranih lokvi i nove metode održavanja kanala već su započele u konavoskom kraju – mještani su na radionicama sudjelovali u dogovoru prioritetnih lokacija koje će se čistiti i obnavljati. Radove provode Hrvatske vode kao partner s potrebnim tehničkim iskustvom u čijoj je nadležnosti upravljanje kanalima. Ako ste vlasnik vrtne, livadne, vinogradarske ili voćarske parcele uz kanal ili lokvu na kojima viđate riječnu kornjaču ili jaja kornjača, do kraja projekta se možete javiti Javnoj ustanovi za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske županije ili Udruzi Hyla za suradnju. Prilikom obnove lokvi i kanala koristit će se metode koje nisu štetne za biološku raznolikost i sama zemljišta. Naime, nepravilno uklanjanje vegetacije strojevima dovodi do oštećivanja zemljišta i poljskih puteva te se stvaraju kanali dubokog “U” profila sa strmim obalama. Takva korita nepovoljno utječu na sveukupnu bioraznolikost, što će dugoročno negativno utjecati na vrijednost zemljišta. Zato je potrebno čistiti mozaično i da nakon zahvata ostanu obale koje su blago položene, nisu potpuno ogoljene i podložne eroziji. Tako će kanali zadržati funkciju odvođenja prekomjerne vode i dovođenja vode do bazena i polja, ali i sigurnih koridora za život i migracije slatkovodnih kornjača i drugih životinja ovisnih o ovim vodenim tijelima.
S obzirom na to da riječna kornjača na više od 50% svog staništa živi na vrijednim i visokovrijednim poljoprivrednim zemljištima, stručnjaci Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu izradit će Smjernice o održivim poljoprivrednim praksama koje ne štete riječnoj kornjači, uzimajući u obzir potrebe i iskustva vlasnika tih parcela.
Vlasnici parcela mogu se javiti Javnoj ustanovi za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske županije koja od proljeća do jeseni dijeli sredstva za odbijanje divljih svinja. Osim što na taj način štite svoje vrtove, vlasnici štite i gnijezda riječne kornjače od rovanja ovog predatora.
U proljeće i ljeto biolozi iz Udruge Hyla provodit će monitoring riječne kornjače metodom lova istraživačkim vršama s ciljem praćenja brojnosti riječne kornjače i postavljanja uređaja za praćenje te pronalaska mužjaka i ženki za program potpomognutog uzgoja koje se provodi u Zoološkom vrtu. Šest gravidnih ženki tako je u proljeće 2023., uz sve posebne dozvole, prevezeno u Zoološki vrt gdje su u sigurnim uvjetima i pod budnim okom timaritelja položile jaja, nakon čega su vraćene u svoje lokve u Majkovima i Konavoskom polju. Čak 28 zdravih mladunaca tih majki stasa u Zoološkom vrtu i bit će pušteno u novu obnovljenu i osiguranu lokvu u Stonskom polju kako bi se na tom području obnovila populacija koja je pred izumiranjem. Do kraja projekta program bi trebao uzgojiti još 12 mladunaca kako bi se populacija ojačala za čak 40 jedinki.
Projektni partneri pozivaju vas da se uključite u besplatne radionice i posjetite ih na događanjima i volonterskim akcijama koja organiziraju. Primjerice, u svibnju ove godine održani su prvi Dani slatkih voda Mediterana na lokvi kod DVD-a Majkovi. To je događanje koje će biti organizirano svake godine na drugoj projektnoj lokaciji dok traje projekt te su u sklopu njega predviđene radionice, edukativna predavanja, podjela edukativnog materijala te razne aktivnosti za sve uzraste. Postanite “čuvari lokvi” te putem maila ili aplikacije “Biologer” dojavite vrijedne nalaze – fotografije i lokacije gdje ste vidjeli riječnu kornjaču ili gnijezda, a uz pomoć aplikacije “Invazivne vrste u Hrvatskoj” dojavite ako ste vidjeli crvenouhu kornjaču, mungosa ili neku drugu invazivnu i štetnu vrstu. Važno je zabilježiti i stare zapuštene lokve kako bi se pronašle one za koje je iz kulturnog i prirodnog aspekta potrebno pronaći način za obnovu.
Sve aktivnosti i najave možete pratiti na web stranici i društvenim mrežama projekta LIFE for Mauremys te web stranicama Javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske županije. Dojave nalaza, pitanja i sugestije moguće je uputiti na mail projekta LIFE for Mauremys: life4mauremys@gmail.com, Javnoj ustanovi za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske županije na mail: info@zastita-prirode-dnz.hr ili telefon: 020 411 533 te Udruzi Hyla na mail: info@hhdhyla.hr
Anya Neduk