Meteorologija po konavoski

Mijo Šiša Konavljanin, U daljinu

Danas obilježavamo Svjetski dan meteorologije, koji se prema konvenciji Ujedinjenih naroda o osnivanju Svjetske meteorološke organizacije (WMO) iz 1950. godine obilježava svake godine 23. ožujka. Meteorologija je nauka koja se bavi proučavanjem fizičkih osobina atmosfere, promjenom vremena oko nas, odnosno bavi se praćenjem, proučavanjem i predviđanjem vremenskih prilika, trenutačnog stanja atmosfere na nekom prostoru.

Razvoj meteorologije započeo je polovinom 17. stoljeća, primjenom prvih mjernih instrumenata za mjerenje meteoroloških pojava. Međutim, predviđanje, praćenje i zazivanje ovakvog ili onakvog vremena u narodu postoji od pamtivijeka. Upravo se na temelju pomnog praćenja godišnjih vremenskih prilika i pojava realizirao i pučki kalendar, kojemu je glavni cilj pratiti ritam mogućih poljodjelskih i gospodarskih poslova na otvorenom. Tako je usmena književnost prepuna vjerovanja, poslovica, izreka koje prate godišnja doba i prognozu – a isto je i u našim Konavlima.

Upravo smo ispratili marčane bure, a znamo da s njihovim odlaskom ispraćamo i zimu. Isto nam potvrđuju i poslovice Nema zime dok Božić ne mine ili Do Božića kraljeviću Marko, a od Božića ajme meni moja majko! koje pokazuju da od Božića do marča nastupa prava studen. Pučkim je meteorolozima jasno da u veljači nastupa varljivo vrijeme, ne naziva se zaludu vejača-prevrtača.

Pučki su se kalendari pripremili i za mogućnost da potonja meteorološka zakonitost podbaci, pa tvrde: Ako veljo ne izveljuje, Maro će izvragovat. Od juževine, bure, prave studeni, kiše, delumbije i kazina pa sve do opasnoga marčanoga sunca – možemo očekivati u periodu od Božića do travnja. Varljivo je vrijeme u tom periodu, a na to nas dodatno podsjeća i poslovica Kandelora, zima fora; kaže Blaž da je laž.

Nakon marčanih bura i opasnog marčanog sunca dolazi brč ili – pogodno vrijeme, počinje proljeće. Naravno, mudri pučki meteorolozi upozoravaju i na mogući dulji daždeći period kroz mnoga vjerovanja: Ako na 4. travnja zadaždi, tada bude 40 dana umidno; a najviše ih je zabilježila Paulina Bogdan Bijelić nazvavši ih gatanjima. Za bilo kakvu promjenu vremena, od naših starih stari krivili su i pijetla, odnosno kokota: Ako obdan kokot pjeva, vrijeme će se promijenuti. Ili  Ako kokot pjeva na lik, grubo će vrijeme; ako pjeva na tak, znak je, da će lijepo vrijeme. Do kraja lipnja manje je meteoroloških vjerovanja i poslovica, a za to ćemo okriviti lijepo vrijeme i poslove u baštini i po docima. Pretpostavit ćemo da su stari tada više gledali u nebo s osmijehom, ali i s bolovima u krstima.

Pravo ljeto počinje sa Svetim Petrom i Ilijom: Nema ljeta bez Svetoga Petra, zatim Petar prži, Ilija pali ili Petar peče, Ilija žeže. I u tom periodu sve su oči uprte u nebo, ali ovaj put molećivim pogledom. O obratu suhog vremena u kišno, umidno, govori poslovica Do Gospe u prahu, od Gospe u kalu, misleći na Veliku Gospu, 15. kolovoza. Tada su na nebeskom repertoaru malo greziji dirigenti, pa tako dolazi krešendo lempa i lampanja, juževine i grmljavine.

No, osim spomenutog, treba znati da je prije čovjek u suživotu s prirodom mogao pratiti dolazak i odlazak godišnjeg doba i vremenskih (ne)prilika uz pomoć biljaka i životinja. Isto tako, osim rasta visibaba, vjesnika proljeća, preleta ptica ili izlaženja zmija i blavora iz zimskih skrovišta, postojali su i drugi, detaljniji biljni i životinjski znakovi koji su upućivali na nadolazeću prognozu, i to u dan-dva.

 Kokota smo već nabrojali, a može se pratiti i let pčela oko pčelinjaka ili pauka u akciji s mrežom – ako vidite da su vrijedni, znači da se možete nadati dobrom vremenu. Možda su u ovom slučaju najpoznatije muhe, kojih je više i koje jače grizu prije dolaska kiše, a na spomenuto ne treba odmahivati rukom jer se ponašanje kukaca uoči vlažnog i kišovitog vremena zaista mijenja. Zbog povećane vlage u zraku muhama i drugim letećim kukcima navlaže se krilca pa im je letenje otežano, a kako se promjena vremena približava, muhe postaju nemirne i nasrtljive.

Jasno je da nismo ljubitelji mravinjaka i mrava u baštini, a ipak, vidite li ih, imamo za vas bar jednu dobru vijest – vrijeme će biti lijepo. Danas ćemo često čuti da se ljeti može saznati temperatura zahvaljujući cvrčcima – trebate pobrojati koliko se puta naš voljeni pjevač oglasio u 14 sekundi i taj broj podijeliti s dva – i eto vam trenutne temperature. Je li to točno, nadamo se da ćemo vrlo brzo moći provjeriti.

A dotad ćemo vam savjetovati da ne pratite samo Vakulu, okrenite se oko sebe i popratite što vam Majka priroda kaže.