Međunarodni dan Charlesa Darwina

Čilipi oko 1900. godine

U 19. st. izašla je na vidjelo Teorija o evoluciji kroz prirodnu selekciju koju su predložili Charles Darwin i Alfred Russel Wallace. Zapravo među prvim osobama koje su predložile nešto ovako revolucionarno bio je Anaximander iz Mileta, grčki filozof koji je živio oko 500. g. pr. Kr. Promatrajući djecu, koja se rađaju bez mogućnosti samoodržavanja, zaključio je da je čovjek morao nastati od neke jedinke koja se prvotno mogla brinuti za sebe čim se rodi. S obzirom na prostor u kojem je živio, logično je bilo zaključiti da je ta jedinka riba. Što, pogledamo li u davnu prošlost, i nije bila pogrešna teorija. No, u tim davnim vremenima, ona je ipak bila samo teorija.

Gotovo 2000 godina kasnije, zahvaljujući puno povoljnijim znanstvenim okolnostima, nastala je teorija evolucije, koju i danas potvrđujemo. Njezini autori bili su Charles Darwin i Alfred Russel Wallace, engleski znanstvenici i prirodoslovci, a bazirala se na prirodnom odabiru ili selekciji koja uništava jedinke slabije prilagođene uvjetima života, a podupire one bolje prilagođene. Tako je varijacijama, nasljeđivanjem i prirodnom selekcijom čovjek kroz milenije evoluirao, a ubrzo je došlo i do zaključka da je čovjekov najbliži životinjski rođak – majmun.

Ova teorija izazvala je buru prosvjeda i spoticanja među pobornicima prirodnih znanosti i teologije diljem svijeta. Nastanak čovjeka evolucijom od majmuna definitivno je bio oprečan biblijskom nastanku svijeta, gdje je Bog stvorio čovjeka na svoju sliku i priliku, a ženu iz Adamova rebra. I ne samo da su stvoreni na sliku i priliku Boga, već se ta evolucija odvila prije otprilike 6000 godina, a ne nekoliko milijuna godina.

Seoska štedionica u Čilipima

Upletemo li u ovu priču politička događanja i početak prošlog stoljeća dobit ćemo jedan incident koji se odvio u Čilipima, a kazivači ga se još uvijek živopisno sjećaju: Bio je učitelj Živković. On je bio iz Ledenica iz Crne Gore, pravoslavni, a nije nas mogo, nas Hrvate. A onda su ti bili Sokolaši, Soko i Napredak naših Hrvata. I tu su naši išli u zabavu zimi. Bila je vazda zabava, gore ples do dvje ure poponoća. A Soko ti je bio đe sad izlazu u Šuška iz kuće kad ono idu folklor, u onom onje dvorani, tu su ti bili Sokoli, svi su bili Posrbice, i moja dva rođaka su bila prva. I sad, Stara godina mislim veče, meni pokonji dundo kaže, uzmi, ubro mi pun boket ruža, nosi ovo gore u dom, u Napredak, neka okite pozornicu. Ja to nosim, a ovaj učitej je stojo đe sad Katica Šimina, i on stoji na kraju tarace i kaže, nosiš li to gore? (…) Govorim ja, nosim nosim. (…) On misli da nosim u Sokole, a ja odnijela u Napredak. I onda ti ja i Nino Vezilić pokonji, pokonje Anke Pekove brat, mi pošli lijepo uveče u Napredak u zabavu, i on ti je to sazno i do nam jedinice iz ponašanja.

A onda što smo ti mi njemu učinili. Pop dolazio u školu svake setemane dva puta, učio nas vjeronauk, kako smo postali od Adama i Eve, a učitelj nas uči kako smo postali od majmuna. A mi onda njega đeca tužili (…) nas troje tuži učitelja da nas uči da smo postali od majmuna i proćerali ga iz Čilipa. I on ide iz Čilipa, a sva ona mala đeca koje je on učio (…) Ja sam već izašla iz škole tad. (…) A bilo je Carevićevo borje đe je sad Iva Pićova kuća i one kuće onuda. Tu su sve bili borovi i tu su se sve omladina muška skupila s bročinam, i puži što se trubi uz puž, pa zviždanje uz prsta, kad je on išo izpre crkve. Jer dojeka je starijem putem bio glavni put za u Crnu Goru. Sad njega prate đeca izpre crkve, a oni uz bročine, otpratili ga i izviždali ga.

Čilipi, ispred Levatine kuće

Ovaj incident potvrđen je i zapisan u Čilipskom ljetopisu 1933. g. – Namjerno je bio poslan u Čilipe da radi sa sokolaškom četom i protiv vjere i protiv hrvatstva ovaj učitelj srbin. I kad je počeo da kazuje svoj razorni rad, župnik i narod su otišli u Kat. Poglavarstvo i tužili se na ovu anormalnost u Čilipim. I Kat. Poglavar gosp Mihovil Vuković, dodao je u Čilipe podpoglavara da cijeli dan puni u domu Napredak tužbe naroda na učitelja. I nakon malo dana učitelj Živnović bi protjeran za kaznu u Ledenice kod Krivošije a mladost ga Čilipska isprati zviždanjem u rogove i kantule od kotlova zavijajući.

Premda su danas teorija evolucije i postanak čovjeka općeprihvaćene znanstvene činjenice koje se uče u svim školama, alternativna znanstvena zajednica nudi novu inačicu ove teorije. Ne osporavajući prirodni evolucijski razvoj do sada, zastupa se ideja održanja vrste ipak kroz zajedništvo, a ne kroz kompetitivnost i odbacivanje slabijih jedinki, što potvrđuju brojna nova znanstvena istraživanja mikrobiologije, epigenetike i drugih grana. U svakom slučaju, darvinizam je napravio ogroman korak koji je kao posljedicu imao promjenu načina razmišljanja čovjeka o samome sebi i o svom odnosu u svijetu, ujedno stvarajući puno bolji odnos sa svim drugim bićima koja žive na Zemlji, osim nažalost, sa samim sobom.


fotografije su preuzete iz: Kapetanić, Niko. 2008. Konavle na starim razglednicama. 1898. – 1944. Općina Konavle. Cavtat.