Na Grudi

Za početak, svi ćemo se složiti da nam dio bića zamre kada čujemo da se u Konavlima nalaze Grude, ili pak češće, da je netko bio u Grudama, misleći na našu Grudu. Rijetko kad – gotovo nikad – prešutimo i ne ispravimo sugovornika, a da bi stvar bila zanimljivija, treba objasniti da je možda nekad bio u Grudama, ali u Grudi nije. Bio je na Grudi.
Zašto je to tako, malo tko zna, pogotovo jer se ona u današnjim očima ne nalazi na nekoj posebnoj uzvisini, niti je na brijegu, uspoređujući je s ostatkom Konavala. Upravo zato odlučili smo istražiti kako to da je Gruda baš Gruda, kako se prije zvala i zašto idemo na Grudu, a ne u Grudu, što bi možda bilo i očekivano.

Nekadašnje područje Grude poznato je kao kaznačina Držojevići, a ona se sastojala od tri zaseoka: Bačev do, Držojevići i Tupšići. Bačev do smjestio se na zapadu kaznačine, a ime je zadržano nepromijenjeno do danas. Na istoku kaznačine smjestili su se Tupšići, koji su ime dobili po vlasteličićkoj obitelji Tupšić koja je držala zemlju u zaseoku. Ime Tušići umjesto Tupšići poznato je od kraja 18. stoljeća, koje se zadržalo do danas.

Kao i Tupšići, tako je i vlasteličićka obitelj Držojevića imala zemlju u zaseoku, a riječ je o središnjem dijelu istoimene kaznačine, po kojoj je područje i nazvano. Zaselak se već krajem 15. stoljeća iskazuje imenom Gruda, koja se 1423. godine spominje kao nenaseljeni predjel na granici Držojevića i Bačeva dola.

Kaznačina Držojevići
Preuzeto iz: Kapetanić, Niko. 2011. Konavle u XV. stoljeću. Matica hrvatska Konavle. Gruda.

Pretpostavlja se da su prve građevine na Grudi, osim nastamba stanovnika, bile župna crkva, izgrađena prije 1526. godine te nekoliko vlastelinskih kuća i stranjeva poput kuće Vita de Gozze, izgrađenih južnije od crkve prije 1544. godine. Zaselak Držojevići vjerojatno početkom 16. stoljeća mijenja ime u Grudu, s tim da sama kaznačina nosi ime Držojevići sve do 19. stoljeća. Pod utjecajem crkvene župe u Držojevićima, odnosno na Grudi, navedeno područje postaje centralno okupljalište, to jest centar u današnjem smislu riječi, pa se čitavo naselje iskazuje imenom Gruda.
Isto tako, južnije u polju je predjel, njiva Podgruđe, što potvrđuje onomastička objašnjenja za spomenutu Grudu, ali i za druga istoimena mjesta u Hrvatskoj, Grȕdine i sl., kao i za mjesto Grude s kojim nas često preimenuju.

Naime, ovaj naziv pripada skupini naziva koji se odnose na geomorfologiju krša, oronimnih osnova. Oronim je naziv za imena brda, planina, gore, a oronimna osnova odnosi se na sva imena koja sadržavaju brdska ili planinska obilježja, poput grude, prisoja, glavice i kuka. Dakle, gruda, u značenju ‘okruglast grumen’ odnosi se na stjenovito područje ili pak područje neke uzvisine. Navedeno objašnjava i kako je došlo do prijedloga na umjesto uobičajenog u. U hrvatskom jeziku prijedlog na koristi se u onim slučajevima kada se govori o nekome mjestu na visini, pa je tako u ovom slučaju ostalo do danas.

Panorama s Konavljanima, putovala 1912. godine
Preuzeto iz Kapetanić, Niko. 2007. Konavle na starim razglednicama. Općina Konavle. Cavtat.

Ipak, Gruda po ovom pitanju nije izoliran slučaj u Konavlima, jer idemo i na Poljice, na Mrcine, na Stravču, na Dubu, na Kunu, na Brotnice, na Jagnjilo pa i na Radovčiće. Istom logikom, možemo čuti da netko je pošao sa Stravče, a ne iz Stravče, kao što su i Gruđani s Grude, a ne iz Grude.

I šire gledano korištenje na umjesto u česta je pojava, samo je možda nismo osvijestili. Isto se pojavljuje kada govorimo o otocima i mjestima na otoku, pa nam je jasno da netko može biti na Korčuli, ali ne biti i u Korčuli, kao i da možemo reći da smo bili na otoku Hvaru, ali ne i u Hvaru.

Vratimo li se našoj rodnoj grudi, odnosno Grudi, jasno nam je da ćemo i dalje morati ispravljati naše nedomaće sugovornike, ali nadamo se, nakon ovog teksta s malo više znanja. A možete im i zapjevati: