Podvodna arheološka nalazišta u Cavtatu

Lamboglia 2 amfore u Odjelu za arheologiju

U doba antike, kada Rimljani naseljavaju naša područja, pomorstvom se odvijala većina trgovine. Pomorske trgovačke rute pokrivale su čitav Mediteran pa tako i vrlo aktivno Jadransko more. Istočna obala Jadrana bila je trgovački razvijenija od zapadne, budući da obiluje brojnim otocima i sigurnim lukama za sklanjanje brodova.

Trgovački brodovi koji su plovili Jadranom u to doba bili su poznati pod nazivom navis oneraria. To su bili zdepasti brodovi, dužine do 30 metara, nosivosti do 100 tona, s posadom od 5 do 10 članova. Naravno, nisu to bili jedini trgovački brodovi, osim njih plovili su i tzv. brodovi-cisterne koji su prenosili goleme dolije, keramičke posude volumena od 1200 do 1400 litara. No, ipak je glavna ambalaža za trgovinu i prijenos tekućina bila amfora. Ovisno o tipu, volumen joj je iznosio 20-ak litara, a oblik je bio prilagođen brodskom transportu.

Kao što je i danas Mediteran poznat po proizvodnji ulja i vina, tako je bilo i u antici. Vino je najčešće dolazilo iz sjeverne Italije i Grčke, a ulje se često dobavljalo iz današnjeg Tunisa.

Brodolom sjevernoafričkih cilindričnih amfora
preuzeto iz: Mihajlović, Igor. 2008. Pregled podmorskih arheoloških istraživanja na Dubrovačkom području od 1997. do 2005.

Na području Konavala, ispred otoka Supetra pronađena su dva antička brodoloma iz kojih su izvedene sve poviše spomenute informacije. Kada se spominju antički brodolomi, najčešće je riječ o brodolomima koji datiraju između 4. st. pr. Kr. pa do 6. st. po. Kr. Njihova datacija otkriva se tipom tereta koji su prenosili, analizom starosti drva od kojeg su građeni ili nekom drugom metodom. Teret brodova može biti raznovrstan, poput keramičkih posuda, metalnih ingota, kamenih blokova, cigli, sarkofaga, brončanih i kamenih statua itd., no ipak su najčešći nalazi amfore.

Dva antička broda pronađena kraj Supetra putovala su u ili iz Epidaura, rimske kolonije i velikog trgovačkog centra smještenog na današnjim temeljima Cavtata.

Potapanje broda koji je prevozio minimalno 10 dolija datira se u 1. st. po. Kr., dok se potapanje broda koji je prenosio najmanje 1200 sjevernoafričkih cilindričkih amfora s uljem iz Tunisa datira u 4. st. po. Kr. Lokalitet s amforama je 2001. godine prekriven zaštitnim željeznim kavezom te se i dandanas može turistički posjetiti.

Brodolom sjevernoafričkih cilindričnih amfora
preuzeto sa stranice: www.ffzg.unizg.hr (podvodna istraživanja)

U cavtatskom podmorju pronađen je još jedan tip amfora zvan Lamboglia 2. To je najčešći tip amfora iz podmorja istočnog Jadrana. Proizvodni je centar u sjevernoj Italiji, a prenosile su vino iz srednje i sjeverne Italije prema istoku. Nalazište se datira u 1. st. pr. Kr., no prilikom arheoloških istraživanja nije pronađena konstrukcija broda te se smatra da su se amfore samo iskrenule iz broda. Njih 20-ak danas možete posjetiti u Odjelu za arheologiju Muzeja i galerija Konavala.

No Epidaur, odnosno Cavtat nije bio koban samo za antičke brodove. U „bermudskom trokutu“ Cavtata pronađen je i brodolom iz doba Napoleona (18./19. st.). Radi se o manjem brodu naoružanom sa šest željeznih topova. Uz topove su pronađena i tri sidra, brodska oprema, skupina topovskih kugli te sitni površinski nalazi. Većina od navedenih nalaza još uvijek se može vidjeti na morskom dnu ispred Cavtata.

Bluemed centar

Zajedničko svim navedenim brodolomima je, osim što su prijavljeni i zaštićeni zahvaljujući lokalnim roniocima, činjenica da se nalaze na malom prostoru te su na relativno maloj dubini, što ih čini idealnim za ronilački turizam. No za nas koji se ipak nećemo okušati u pravom ronjenju, imamo priliku virtualno zaroniti u podmorje Cavtata u vidu BLUEMED centra smještenog u Odjelu za arheologiju u Franjevačkom samostanu sv. Vlaha u Pridvorju.


Tekst je djelomično preuzet iz časopisa In love with Konavle 1.