Veljača – prevrtača

Kada biste Konavjane pitali kako će okarakterizirati veljaču, svi bi odgovorili: veljača – prevrtača. Taj opis dobro joj stoji jer zaista, nikada vrijeme nije toliko prevrtljivo kao u veljači. Još jedna poslovica potvrđuje karakter veljače: Ako veljo ne izveljuje, Maro će izvragovat, a ona upućuje na narodno vjerovanje da ako vrijeme u veljači ne bude prevrtljivo, to će se vratit u marču, to jest vrijeme će biti problematično u ožujku, kad to nikako nije dobro zbog poljoprivrede.

Ovdje će se često vrlo rado nadodati da je veljača jedini mjesec ženskoga roda, pa ne čudi da je toliko neodlučna. Osim toga, treba napomenuti i da je veljača omiljen mjesec mačkama. Posebna je i po tome što je jedini mjesec s 28 dana, a svake četvrte godine nadodamo joj još jedan dan, no o razlozima i gregorijanskom kalendaru čitat ćemo uskoro na blogu. Sada ćemo se posvetiti samo veljači – mjesecu čija je etimologija prilično nejasna, a najvjerojatnije dolazi od glagola oveljiti se, u značenju oduljiti se, čime se naglašava da je to mjesec u kojem dani postaju dulji. Navedeno potvrđuje i konavoska poslovica da do svetog Vlaha dan učini koliko kokoš more nogom.

Drugo pojašnjenje jest da je veljača nazvana po blagdanu Velja noć, što je stari slavenski poganski blagdan, noć posljednjega mlađaka (mladoga Mjeseca) prije proljetne ravnodnevice.

Među svim Slavenima, samo se u Hrvata ovaj mjesec naziva veljačom. Stariji naziv za veljaču u nekim hrvatskim krajevima bio je svečen i svičan, vjerojatno prema blagdanu Svijećnici, ali i veljak. U poljskom, bjeloruskom i ukrajinskom jeziku naziv za veljaču je ljuti (luty), što se objašnjava kao vrijeme opakih mećava i ljutih mrazeva, zatim mali sečko u bugarskom, svečan u slovenskom i únor u češkom jeziku, kojem je vjerojatno etimološki izvor kao i u hrvatskom, zbog značenja velik.

Vrijeme u veljači zaista i jest prevrtljivo i ne čudi što je tada glavno pitanje: kakvo je brijeme danaske? Jer, dobro je ako ikakvo vrijeme izdrži bar setemanu. Kroz sedmicu ima svega: udari lempo ili kratkotrajni pljusak, sastavi sa zemjom, pa krene irija, snažan nalet vjetra, a za uru robe je mlakaica, toplo vrijeme po južnom vjetru. Svi gledamo u nebo i molimo da ne dođe juževina jer onda je zrak uprav gnjiležina.

Promjenjivost je sigurno glavno obilježje veljače jer se izmjenjuju topla i hladna, odnosno suha i oborinska razdoblja. Zanimljivo je da se kao ekstremni primjer navodi temperatura zraka u Dubrovniku. U veljači 1960. godine izmjereno je 24 °C, a u zimi 1929. godine čak i -11 °C. Iako smo posljednjih dana već naveli poznatu poslovicu: Kandelora, zima fora; kaže Blaž da je laž; spomenut ćemo je i ovdje uz činjenicu da je sredina veljače često hladnija nego njen početak. Upravo zato ne čudi da i meteoropati jedva čekaju da veljača, odnosno ludo vrijeme u veljači fine.

U drugim jezicima najčešće ćemo čuti naziv februar za veljaču, a taj naziv dolazi od februe, rimske svetkovine čišćenja namijenjene kultu mrtvih, lat. februare. Naime, u rimskoj mitologiji Februus je bog pročišćenja, inicijacije i smrti odnosno mrtvih. Pod istim imenom obožavali su ga i Etruščani, također kao boga pročišćenja, podzemlja i smrti, ali i bogatstva.

Februa, proljetne pročišćavajuće aktivnosti događale su se otprilike u isto vrijeme kada i lupercalia, rimski festival u čast Faunu, tijekom kojih su također vršene žrtve i obredna pročišćenja. Danas, najčešće u veljači započinje i korizma, kršćansko čišćenje, odnosno dio liturgijske godine u kojem se kršćani pripremaju za blagdan Uskrsa. Prije 40-dnevnog čišćenja i odricanja Crkva tolerira i karneval.


O karnevalu je na blogu već više puta pisano, pa ćemo samo ukratko spomenuti da su karneval, poklade, fašnik ili mesopust vrijeme kada je ljudima dozvoljeno da činu kazine prije razdoblja odricanja. Pokladni utorak, odnosno Ultimi od karnevala posljednji je dan prije Pepelnice, Čiste srijede, koja označava početak korizme, odnosno čišćenja, predstavljajući tako i granicu oprečnog.

Za kraj, moramo se složiti da veljači baš stoji opis veljača prevrtača jer osim prevrtljivog vremena, ima i prevrtljiv karakter i u potpunosti je spoj nespojivog.