Utemeljenje Župe Pridvorje

crkva sv. Srdja i Bakha prije rekonstrukcije, Pridvorje, 1923.
preuzeto iz “Župa Pridvorje 1584. – 1984.”

Kad je Dubrovačka Republika stekla Konavle u prvoj polovici 15. stoljeća jedna od prvih misija bila je uspostaviti svjetovnu i duhovnu vlast, pa se prve odluke odnose na pozicioniranje i gradnju Kneževa dvora i franjevačkog samostana. Naime, krajem 12. stoljeća Konavle zajedno s Travunijom, Dukljom i Zahumljem ulaze u sastav Raške, srednjovjekovne srpske države Nemanjića, od 1377. godine pod vlašću su bosanskog kralja Tvrtka I., a od kraja 14. stoljeća Konavlima upravljaju dva moćna velikaša – Sandalj Hranić i Radoslav Pavlović.

Neposredno nakon kupovine Konavala i uspostave vlasti, Republika je 1429. godine donijela odluku da se tu osnuje franjevački samostan. Prvotna zamisao je bila da se samostan izgradi kod crkve sv. Đurđa, kako se zvalo i selo Popovići, ali je odluka iste godine promijenjena te se on uspostavlja kod crkve sv. Martina, a Sv. Martin bio je i sam naziv za selo koje će se kasnije nazvati Pridvorje. U toj odluci, između ostaloga, stajalo je i sljedeće:

Fratri moraju imati ovlaštenje, da krste i vrše ostalo, što spada na Božju službu, koje ovlaštenje treba isposlovati od pape ili drugog, koji bi imao povlasticu, da dade takvo ovlaštenje.

Crkva sv. Srdja i Bakha

Misionarsku djelatnost samostana pratila je i ona dušebrižnička. Međutim, 1472. godine, na traženje dubrovačke vlade i franjevaca iz Stona, Rijeke Dubrovačke i Konavala, papa Siksto IV. povjerava trebinjsko-mrkanskom biskupu da vidi o čemu se radi i donese odluku. Iste godine donesena biskupova odluka glasi da se rečeni franjevački samostani rješavaju brige oko dušebrižničke službe. Kako stvari stoje, u Konavlima, i nakon ove odluke nije bilo dovoljno crkvenih župa koje bi pokrivale potrebe stanovništva.

Stoga, zanimljivo je osnivanje župe u Pridvorju, kao i uloga dubrovačkog vlastelina Marina Gradića koji je ondje imao zemlju. On je 1584. godine sastavio oporuku u kojoj stoji da se crkvica sv. Sergija, koju je on započeo graditi, treba dovršiti te da se treba sagraditi i omanja kuća za svećenika, koji u toj crkvi treba držati misu svaki dan. Oko kuće treba ostaviti zlaticu zemlje za vrt, a od Gradićeve imovine svećenik će dobivati 60 perpera godišnje, kao i još neke pogodnosti. Dubrovačku vlast moli da tom svećeniku na dušebrižništvo povjeri  kaznačine: Miohnić, Površi, Duba, Sv. Martin, Lovorno i Ljuta. Marin Gradić, kako sam kaže, to radi zbog pomanjkanja svećenika u Konavlima zbog čega se veoma trpi u duhovnim stvarima.

crkva sv. Srdja i Bakha, Pridvorje

Dubrovački nadbiskup Rafael Bonelius dana 14. prosinca 1584. godine, pozivajući se na Gradićevu oporuku, izdaje bulu kojom se ustanovljuje župa s crkvom sv. Sergija i Bakha. Za prvog župnika imenovan je dubrovački svećenik Petar. On se morao brinuti i za održavanje ostalih crkava u Župi, ali glavni zadatak mu je bio održavati svaki dan misu u crkvi sv. Sergija i Bakha i pružati sakramente u navedenim kaznačinama.

U prethodnim vremenima u Konavlima su bile ustrojene tri župe: cavtatska, pločićka i grudska, tako da je, da bi se osnovala nova župa, moralo doći do raspodjele teritorija. U Vizitaciji, knjizi u kojoj nadbiskup bilježi stanje u župama prilikom svog pohoda, nadbiskupa Petra de Torresa iz 1671. godine crkva sv. Ivana u Vignjima spominje se u kontekstu župe Pridvorje. Također, za vrijeme istog nadbiskupa u Vizitaciji iz 1674. godine spominje se vlastelinska obitelj Restić koja ima pravo patronata nad župnom crkvom u Pridvorju, što je značilo da su nadbiskupu, kasnije biskupu, predlagali imenovanja župnika.

crkva sv. Srdja i Bakha, natpis

Crkva sv. Sergija i Bakha prvotno je bila znatno manja od današnje. Na pročelju današnje crkve ugrađen je natpis koji govori o popravku 1749. godine, za vrijeme župnika Paska Klečkovića i kneza Antuna Restića. Stara crkva je imala potrijemak. Od 1907. godine u shematizmima se bilježi da je tijesna i u mizernom stanju. Do velike obnove došlo je 1923. godine kad je uklonjen potrijemak te se crkva prema zapadu produžila za 6 metara te je povišena za oko 2 metra. Posvetio ju je biskup Josip Marčelić.

Granice Župe mijenjale su se kroz povijest. Kada je osnovana 1584. godine obuhvaćala je i sela današnje Župe Stravča, osim sela Jasenice koje je ostalo dijelom Župe Cavtat, kao i Drvenik. U jednom razdoblju, kako iščitavamo iz biskupskih Vizitacija, u sastavu Župe Pridvorje spominje se crkva sv. Ivana u Vignjima, kao i crkve sv. Đurđa i Pohođenja Blažene Djevice Marije u Popovićima, odnosno Crkovini, pod kojim se imenom selo tada spominje, a koje su već negdje od sredine 18. stoljeća u sastavu župe Gruda.

Danas pridvorska župa uključuje Ljutu, Lovorno, Kunu, Pridvorje, Mihaniće i Drvenik.