Spasovdan u Konavlima

Spasovdan u Vitaljini

Uzašašće je kršćanski blagdan koji se slavi četrdeset dana nakon Uskrsa, uvijek četvrtkom, a sjećanje je na Kristov uzlazak na nebo. Uzašašćem na nebo Isus Krist je spasio čovječanstvo, zato se taj blagdan zove i Spasovo. Blagdan se svetkuje od ranih stoljeća kršćanstva, a u zapadnim katoličkim zemljama svetkovanje je obilježeno velikim crkvenim procesijama uoči blagdana ili na sam blagdan. Uz crkveno svetkovanje Spasova, u hrvatskoj tradicijskoj kulturi značajni su spasovski ophodi, takozvani križari i križarice, u kojem nalazimo i tragove ranijih pastirskih svečanosti, običaja i obreda vezanih za Spasovo.

Spasovdan u Čilipima

Crkveno-pučki karakter Spasovdana, kako ga zovemo u Konavlima, prisutan je i vidljiv u zavjetnim procesijama odnosno u običaju praćenja križa koji se održavaju sa svrhom blagoslova polja, radi boljeg uroda i zaštite usjeva od grada, bolesti, gusjenica i vjetra. To je još značajnije kad znamo za, u narodu nazivanu, Spasovu mijenu. Prema pučkom kalendaru koji se bazira na poljodjeljskim i gospodarskim poslovima na otvorenom te koji zorno prati godišnje vremenske prilike, u svibnju oko Spasova nerijetko iznenadi nevrijeme praćeno gradom i vjetrom koje može uništiti sav uloženi trud i rad oko usjeva. Shodno tome, Konavljani su večer pred Spasovo obavezno posvetili zajedničkoj obiteljskoj molitvi u svrhu zaštite polja od vremenskih neprilika. Uz ponavljanje molbe od gruba vremena, obrani nas Gospodine spalila bi se, na Cvjetnici blagoslovljena, grančica pomice i masline.

Procesija kraj lokve u Vitaljini

Iako u Konavlima većina sela ima svoj osobni svetački dan za procesiju kroz polja kao što su sv. Marko, sv. Filip i Jakov, sv. Juraj i drugi, Spasovo se slavi u svim matičnim crkvama na sam blagdan. U Čilipima se Spasovo slavi tri dana zaredom prije samog blagdana tako da se svaki dan križi prate u drugu crkvicu u blizini župne crkve. I dok puk polagano korača za križevima seoskim puteljcima, s livada i brdašaca nijemo ih promatraju netom procvjetale konavoske kaćunice, među ljudima zvane Spasovim cvijećem.

Ukrašeni skalini povodom Spasovdana u Vitaljini

Zasigurno najljepša i vjerojatno najveća spasovska procesija je ona vitaljska. U Vitaljini je sv. Spas takozvana prisluga, odnosno druga slava u odnosu na krsno ime (sv. Nikola i sv. Mihovil), najznačajniju svetkovinu svakog tradicionalnog zaseoka ili sela. Svečana procesija ranije se održavala na Spasov dan, a od šezdesetih godina u nedjelju nakon Spasova dana. Članovi bratstava nose crkvene barjake i križeve na čelu procesije, a mnogobrojni vjernici ih u tišini i pobožnosti prate. Procesija započinje u ranim jutarnjim satima okupljanjem vjernika ispred župne crkve te traje do oko podneva, odnosno do povratka na polazišnu točku gdje procesija i završava euharistijom, nakon čega slijedi obavezno čašćenje i okrepa.

Ukrašeni križ povodom Spasovdana u Vitaljini

Djeca su naročito voljela Spasov dan jer je to bio dan kad su se tratavala, a nerijetko se u selu i po domaćinstvima nastavljala i zabava. Svečana procesija se kreće uskim freško pokošenim stazicama i puteljcima, zaseocima i baštinama Vitaljine sa zaustavljanjima kod kamenih križa okićenih cvijećem i zelenilom radi blagoslova polja. Prvi blagoslov je nakon kilometar i pol hodanja, a sam put dugačak je oko petnaest kilometara. Staze su dodatno ukrašene lukovima od čempresa, ruža i drugog cvijeća što su ih izradile vrijedne ruke mještana, a koje izgledom, ali i mirisom stvaraju magičan ambijent kretanju pobožne kolone ljudi svih generacija. Pučka pobožnost izražena na ovaj način udahnjuje mekoću i boju, dušu i identitet liturgijskim obredima ujedno stvarajući lokalne i regionalne razlike i posebnosti pri slavljenju blagdana.


Fotografije su preuzete iz Facebook grupa Zavazda Konavle te Konavoske međe, stara konavoska arhitektura, putevi i užance.