Cvjetnica

Cvjetnica ili nedjelja Muke Gospodnje zadnja je korizmena nedjelja kojom ujedno i započinje Uskrsni tjedan. Njome se obilježava i slavi svečani Isusov ulazak u Jeruzalem kad ga je mnoštvo dočekalo mašući palminim granama i prekrivajući put haljama. Najznačajniji običaj koji se prakticira na Cvjetnicu svakako je svečana procesija i blagoslov bilja u sklopu liturgijskog slavlja, a za naše krajeve uobičajeno je nošenje poma – ispletenih palmi i grančica maslina.

Običaj pletenja poma, karakterističan za južnu Hrvatsku i dubrovački kraj, u Konavlima se do kasnih pedesetih i početka šezdesetih godina dvadesetog stoljeća nije prakticirao. Na svečanu procesiju i blagoslov uz granu masline nosili su se samo listovi palmi izvađeni iz srca palme ili čak cijele grane palmi, no prakticirala se izrada ukrasa pletenjem palminih listova: križići, bočice ili baločke, trupci ili trupice, skalice ili lančići.

Grana masline i grana palme svezale bi se špagom ili trakom, a u istočnim Konavlima kurđelicom. Blagoslovljene grane palmi i maslina Konavljani su jednostavno zvali blagoslov i pridavali su mu moći svetosti, zaštite, ozdravljenja i blagostanja. Najčešće ih je nosio domaćin kuće i to preko ramena zbog svoje veličine. Blagoslovi su bili veliki jer su se nakon procesije od njihovih listova pravile male kitice koje su domaćini ili starije žene nosili u baštine u svrhu zaštite zemlje i uroda od vremenskih nepogoda ili kakvih drugih neprilika. U svaku baštinu blagoslov bi se stavio u među, na zemlju ispod kamena ili bi ih se privezalo za stablo smokve, masline, mjendula ili za trs loze. Pritom se izmolila kratka molitva, a ponegdje bi se i poškropilo blagoslovljenom vodom.

U Čilipima se uz palmu i maslinu stavljao i križ napravljen od prutova vinove loze koji su se pravili na Markov dan za blagoslov polja. Blagoslovljene kitice palmi i maslina stavljale su se i na razna mjesta u kući: za kvadar i raspelo, u vazu u kuhinji ili blagovaonici, u svaku sobu u kući, poviše ulaznih vrata, u štalu, vrt, obor, pčelinjak, a u novije vrijeme i u auto za zaštitu ljudi, kuće i životinja, za zdravlje i sreću.  Za vrijeme nevremena i grmljavine komadić palme i masline uz molitvu bi se spalio da smiri nevrijeme i time sačuva usjeve u baštinama. Blagoslovi bi ostajali na određenom mjestu godinu dana, sve do dolaska novog. Pri zamjeni, stari blagoslov se spaljivao u vatri, na ognjištu ili špaheru. Blagoslovljene grane iz crkve također su spaljivane, a njihov pepeo koristio se za crkveni obred pepeljenja na Čistu srijedu, danom kojim korizma započinje.